Ukupno prikaza stranice

petak, 26. listopada 2012.

Zar je jedino mladost lijepa



Zar je jedino mladost lijepa
U strahu od starosti
Bezbroj života
Provedenih u distorziji
Vodi u sve dublji san
U stvarnosti
To nije život
Već sanjanje kroz koje propadam
Gradeći katove
Bez stepenica
Sve do suterena
Ulice

Tvoji i tuđi scenariji su protkani
Kao tkanje sa uzorkom
Slika utkana na prsima
Kao slika na leđima
Ne može iskoračiti i otići u svijet
Već je u tom tkanju zarobljena
Gradeći tu sliku
Dodajući detalje
Mislim kako stvaram život
Stvarajući zablude
Kada dođe do greške
Tu je auto sugestija
Sugestija onih sa strane
Slova, riječi potezi kista
Nebitna je tehnika
Frekvencija je ista

Ta sila ne slobode
Tvoj ej odredište
Obitavalište
Mase hodaju uz tebe
Ti se probijaš kroz koridore
Koliko god mi izgleda
Moje tijelo hodeći korakom
Na svakom uglu ulice
U zraku
Propovjednici i reklame
Štite ovaj svijet za sebe
Održavajući postojeću arhitekturu
Mijenjajući tapete
Sve promjene se čine
Da ne bude nijedne mijene

Zatvoren
Ne mogu s ovim tijelom dalje
Okrećem se kao na vrtuljku
Pričaju mi priče o duhu
Kako je sve povezan
Sa onim što nije
Skrivajući se iza materije

Zar njemu treba krov nad glavom
Kad počnu oluje
Kiše sa proljećem
One hladne poslije ljeta
Jesenje
Krećemo se i susrećemo
Predajući pakete
Jesmo li poput putujuće zaraze
U zemlji virusa
Malo većih dimenzija
Što predstavljamo za golijate
Jednooke kiklopske divove
Mrave
Kao što su za nas
Sitna bića
Neprimjetna
Na našem putu
Nevidljiva
Pa ih gaziš
Skupljajući
Negativne poene

Daleko od izvora
Moje uvjerenje
Nema ljepših planina
Zabluda je vlastitog oka
Mozak distribuira vjerovanje
Što ja mogu znati o tome
Kad ne gledam s visoka

Jezera
Doline
Potoci
Rijeke
Oceani
Kroz naše glave
Plivaju delfini

Sam ostvarenje
Multipliciranjem
Bilo čega
Ideja, misli, skupine slika
Uvjetovanosti hologramskih projekcija
Vrijeme je apsorbiranja povijesti nematerijalnih civilizacija
Saznajmo što se dogodilo
Izlazeći iz prostor vremena
Bilo kojeg
Postojanja
Zabilježeno, ne napisano
Ostavljeno između nas
Stalno se krećemo između toga
Kao slijepci po ulici
Jer krivim očima gledamo
Ostavljeno je srce u strani
Stvarnost mi ne vidimo

Davne priče su zbunjujuće
Pitanje svjetlosti, bljeskova
Podmetnutih dokumenata
Konstrukcije događaja koji se nisu dogodili
Iskrivljavanje onog što je bilo
Nema tu pameti koja će to pohvatati
Jer razumu su nedokučivi obrasci
Koje ne zna prepričati
Zato od djetinjstva ne pamtim skoro ništa
S tim što samu učio po raznim školama
S tim istim što nisam zapametio
U opće mi ne nedostaje
Jer moguć je život sa pola mozga
Sve je u nevidljivoj auri
Moja mama invalid
Hoda u svojoj glavi
Sve što je emitirano
Nestati će kad
Gasi se projekcija
To su noć i dan Brame
Ne bitno
Život ne prestaje
Nije vezan ciklusima
Određenja su majmunska igra
Kao kad dječak ima olovne vojnike
Koje je dobio za božić
Ispod jelke
On upravlja s njihovim sudbinama
Pomičući ih po bojnim poljima
Zar komad olova ima dušu
A ako ima
Pitaju li se bogovi
Što je sa njihovim robotima

Zavladao je nemir
Zamislite
Imaju doktore i psihijatre
Učitelje i časne
Popove i biskupe
Odora čini robota
Pogotovo na slikama kraljeva
Kad se ugura dvorska luda
Ne primjetna kraljeva svita
On skriven na svim portretima

Emitiranje kroz oči
Na platno pogleda
Kako da svi vidimo isto
Isti signal je dat svima
Roboti sa emocijama
To je stvaranje čovjeka
Mrak i svjetlo
Zar je bitno
Što ne vidiš dušom
Nećeš vidjeti ni očima

Uzmi slobodu
Ne izaberi ništa
Tada će nestati
Gorak okus u ustima

copyright: miljenko_trnsko2002@yahoo.com